bild bild bild
Stjepan Škorić | Südwestkorso 34 | 14197 Berlin | Telefon 030/897 30 151 | Fax 030/897 84 472 | Mobil 0179/672 65 44 | info@jezik.de

Berlin Guide – Mali vodič kroz Berlin – Turistički vodič kroz Berlin; Turistički vodič Berlin; vodič Berlin –

O Berlinu

Two thousand years ago the proudest boast was “Civis Romanus sum“.

Today, in the world of freedom, the proudest boast is: “Ich bin ein Berliner“


Prije dvije tisuće godina najponosnija izreka je bila: “Građanin sam Rima”.

Danas, u svijetu slobode, najponosnije riječi glase: “Ich bin ein Berliner“.


John Fitzgerald Kennedy 1963. u Berlinu

Ako ste kao biznismen stigli u Berlin preko vikenda ili na dan do dva, onda ćete teško pronaći vremena za razgledanje grada. A ako ste u Berlin pak stigli kao turist u višednevni posjet, onda ćete svakako imati dovoljno vremena za razgledanje svih znamenitosti nekoć Zidom podijeljenog grada smještenog na rijekama Spree i Havelu, u srcu pokrajine Brandenburg.

Neka Vam ovaj mali instant-vodič kroz grad Berlin bude malim savjetnikom i polazištem za upoznavanje s turbulentnom poviješću, markantnim šarmom i jedinstvenim ugođajem pulsirajuće svjetske metropole natkriljene Wim Wendersovskim “Nebo(m) iznad Berlina“, pa da barem nakratko osjetite jedinstven ugođaj i štih koje širi ova fragmentirana živopisna metropola, bez obzira da li ste biznismen ili turist. Ovi potonji – turisti, ali i surferi izgubljeni u bespućima interneta - će svakako imati dovoljno vremena da dublje p(r)oniknu u dušu Grada i da ovdje i na mom blogu saznaju zašto je Berlin „siromašan, ali i sexy“, kako je to koncizno izrekao gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit.

Reichstag i Bundeskanzleramt

Centar grada Berlina pješice i gradskim autobusom broj 100

Mali savjet za one kojima se žuri: instant turistički đir po gradu u trajanju od pola sata za svega 2,30 €

Krenite iz Zapadnog Berlina s kolodvora Zoo Zoologischer Garten, (u inozemstvu poznatijeg po knjizi Christiane F.:“Djeca s kolodvora Zoo“) Zoologischer Garten busom 100 (smjer Alexanderplatz) te se vozite do Alexanderplatza u Istočnom Berlinu, a može i obratno, od Alexa do Zooa. Sama vožnja traje svega pola sata, a itinerar u pdfu za ispis se nalazi ovdje. Iako ova autobusna linija nije specijalno namijenjena za profesionalno turističko vođenje, ona će izvrsno poslužiti baš toj svrsi: riječ je o u Berlinu uobičajenom autobusu na kat Berlinske gradske linije BVG (Berliner Verkehrsbetriebe). Kupite si kartu u jednom smjeru (Einzelticket 2,30 Euro).

Nakon što ugledate raskružje s pet ulica kojim dominira impozantni Stup pobjede s raskriljenom Borusijom(Siegessäule, vidi dolje), zatim dvorac Schloss Bellevue (reprezentativno klasicističko sjedište predsjednika Njemačke), Potsdamer Platz (pogled sa strane), Vladinu četvrt (Regierungsviertel), vidjet ćete ogroman glavni kolodvor Hauptbahnhof (pogled sa strane), Savezni njemački parlament Bundestag koji od 1999, nakon selidbe iz Bonna, opet zasjeda u do tada po imenu kontroverznom Reichstagu. Zatim Bundeskanzleramt - i površniji turist će uočiti bijelu kubičnu zgradu s ostakljenim središnjim plohama u obliku kruga, koju dosjetljivi Berlinčani stoga zovu „perilicom za rublje“(Waschmaschine), iz koje moćnom rukom vedri i oblači kancelarka Merkel. Direktno ispred Bundeskanzleramta nalazi se neugledna siva zgrada u obliku položenog kvadra – to je Švicarsko veleposlanstvo, a svemu dosjetljivi Berlinčani ga stoga zovu „kutija cipela“.

Nakon toga zaobilazite Brandenburška vrata, koja Vam se nalaze iza leđa u pravcu zapada, ulazite u Istočni Berlin te prolazite istočno antologijskim bulevarom „Pod lipama“ (Unter den Linden), Friedrichstraße (pogled sa strane pravac sjever-jug). Ove dvije ulice čine horizontalu i vertikalu predratnog, a time i sadašnjeg, opet ujedinjenog Berlina,sukladno antičkom urbanističkom uzoru gradskih osi, cardium i decumanum. Time ste stigli u samo srce grada, gdje u istočnom nastavku ulice “Pod lipama“, nakon što ste prešli preko raskrižja Friedrichstr., pred Vama nasred ulice izranja dominantni kip konjanika.

Stari Fric: Fridrik Veliki, Pater Magnus Prussiae

Gledate licem u lice moćnoga pruskoga vladara i Voltaierova prijatelja Fridrika Velikog (Friedrich der Grosse), u čast kojeg je 24.01.2012 obilježena 300. godišnjica rođenja. Strogi Stari Fritz – der Alte Fritz, kako ga zovu Berlinci, bio je glavni spiritus movens pruske organiziranosti, discipliniranosti, reda, rada, ratovanja i reformi – upravo po ovim njegovim indivudualnim karakteristikama Njemačka je i danas u svijetu prepoznatljiva kao država. Za života prozivan kao strogi vladar i politički hazarder, za vrijeme DDR-a kao nepodobni aristokrat gotovo izbrisan iz kolektivne memorije, danas je na cijeni radi brojnih socijalnih reformi, vjerske tolerancije, jake i uređene Pruske države koja će u idućem stoljeću, za vrijeme željeznog kancelara Bismarcka, postati okosnicom 1871. ujedinjene Njemačke. Dobar članak o starom Fritzu na hrvatskom jeziku možete pročitati ovdje

U produžetku slijeva nalazi se Humboldt-Universität koji je 2010. obilježio 200 obljetnicu postojanja, zatim opera Staatsoper, Museumsinsel (muzej-otok, pogled sa strane), Berlinska katedrala Berliner Dom, ujedno i najveća protestantska katedrala na kontinentu. Zdesna, u pravcu juga, preko puta Dvorskog Mosta (Schlossbruecke nalazi se Nikolaiviertel (Nikolin kvart, najstariji dio Berlina), zatim das Rote Rathaus (Crvena vijećnica) sa sjedištem gradonačelnika Klausa Wowereita.

Alexanderplatz: Papina osveta sovjetskom Sputniku

Na kraju ove kratke rute na vas čeka Alexanderplatz s velebnim 368 m visokim televizijskim tornjem „Fernsehturm(om)“, najvećom njemačkom građevinom: Ovaj toranj s rotirajućom kuglom u kojoj se nalazi restoran iz kojega uz 30-minutnu rotacijsku panoramu Berlina, kavu i domaći kolač možete uživati u prekrasnom pogledu ili se čak i vjenčati, moćno dominira slikom grada i noću i danju. Gradska predaja kaže da su ga komunisti izgradili 1969. kako bi pokazali koliko su tehnološki i civilizacijski superiorniji od malenog, svega 55 m visokog kapitalističkog tornja Funkturm u Zapadnom Berlinu, sagrađenom davne 1926. za vrijeme Weimarske Republike.

Dok stari toranj Funkturm u Zapadnom Berlinu izgledom podsjeća na Eiffelov toranj, sa željeznim konstrukcijama tipičnim za 19. stoljeće, televizijski toranj na Alexander Platzu svojom visinom i elegantnošću materijaliziranom u betonu, čeliku i staklu podsjeća na svemirsko doba kasnoga 20. stoljeća. Arhitektonski odabir metalnosvjetlucave rotirajuće kugle koja se vrti oko svoje osi također nije slučajan – ta kugla simbolizira sovjetski Sputnik i kasniji prodor u svemir prvog humanoida, kosmonauta Jurija Gagarina. Naime, u ideološki nabijenoj utrci osvajanja svemira između Amerike i Sovjeta, Sovjeti su uspješnim lansiranjem satelita Sputnik kod zapadnih elita prouzročili „Sputnikschock“ , a time i strah od potencijalne komunističke supremacije i na Zapadu.

Slabo je poznata i nedovoljno isticana činjenica da je upravo zahvaljujući „Sputnikschocku“ kapitalistički Zapad bio spreman na odstupanje od starih neoliberalnih dogmi, praveći ustupke radništvu, investirajući u obrazovanje širokih narodnih slojeva, poznatijih pod pojmom jake socijalne države utemeljene na slobodnoj socijalno-tržišnoj privredi koja je na Zapadu zaživjela 60-tih i 70-tih, a koja od 80-tih, slabljenjem komunizma proglašenjem Glasnosti i Perestrojke, odumire pod likujućom neoliberalnom agendom Miltona Friedmanna, Maggie Thatcher i Ronalda Reagana.

Par stotina metara zapadno od „Alex“-a (Berlinčani vole kratice!)se nalaze kipovi komunističkog ideologa Karla Marxa i njegovog financijera Friedricha Engelsa, a 200-njak metara sjeverno od Alexa nalazi se ulica legendarne Rose von Luxemburg s kinom Volksbühne. Knjige poput Marxova Kapitala su opet postale tražena roba, no od strane krupnog kapitala nekoć kontrolirani bauk komunizma zasad (još) ne kruži Europom, već se novi od elita proglašeni neprijatelj nakon 11. rujna 2001 medijski - slučajno ili namjerno? -, utjelovljuje u Islamu: Bin Laden, Al-Qaida i Bushov Rat protiv terorizma i muslimanskih samoubojica su deklarirana noćna mora Zapada. Stoga stroge, gotovo paranoične mjere osiguranja Američkog i Britanskog Veleposlanstva u samome srcu multikulturalnog Berlina, nastanjenog predstavnicima 182 nacije, ne začuđuju - neprijatelj vreba od svuda, samo ga treba na vrijeme uočiti, dopremiti u Guantanamo i po potrebi za iduce izbore u medijskom primetime aranžmanu eliminirati poput Bin Ladena.


U gradskoj predaji kruži anekdota da je TV toranj na Alexanderplatzu mogao biti i znatno veći, no to svojedobno nije odgovaralo Kremlju koji se morao isticati pravom prvenstva u socijalističkom bloku najvećim Tv tornjem, pa je iz Moskve drugu Walteru Ulbrichtu stigla direktiva: Tornja njet! Stoga je toranj mogao biti izgrađen, ali samo manji od Velikog brata u Moskvi. Uspon na toranj s dva lifta na visinu od 204 metra, gdje se nalazi rotirajuća kugla s restoranom bih Vam preporučio samo ako ostajete duže od dva dana u Berlinu odnosno ako imate dovoljno vremena na raspolaganju. Veći problem od ulaznice koja košta 10 eura su dugački redovi i izgubljeno vrijeme.

I za sami „Telespargel“ (Tele-šparogu) ili „Protzkeule“ (batina s kojom se neko pravi važan) kako TV toranj duhovito nazivaju Berlinčani, u gradskom imaginariju živi predaja o fenomenu poznatijim pod nazivom „Papina osveta“ (Rache des Papstes). Naime, svi projektanti ovoga tornja podizanog u razdoblju 1965-1969. možda i nisu u potpunosti vjerovali u socijalizam s ljudskim naličjem kako je to onda rado prikazivala vlast DDR-a, jer se na stijenkama suncem obasjane metalne kugle u vidu sunčeve refleksije pojavio ogromni križ , i dandanas izdaleka uočljiv za sunčana vremena. A u socijalizmu je najeksponiranije mjesto tabuiziranom križu moglo biti samo u sakristiji.

Predaja dalje kaže da su arhitekti od strane STASI–ja (zloglasni istočnonjemački ekvivalent jugoslavenske UDBE i OZNE) i drugih partijskih organa pozivani na odgovornost, a jedan od dosjetljivijih članova tadašnje vlasti se dosjetio preokrenuti nezgodnu situaciju prekrstivši križ u plus za socijalizam: „To nije križ, nego jedan veliki plus za socijalizam“. No time su se legende o križu među narodom samo sve više širile, navodno u tolikoj mjeri da je tadašnja Partija razmatrala čak i rušenje tornja. U dodatnu mistifikaciju svjetlećeg križa na stijenkama tornja uključio se 1987. osobno i sam američki predsjednik Ronald Reagan tvrdeći da su vlasti DDR–a u više navrata uzalad pokušavale spriječiti odsjaj križa na metalnoj kugli koristeći kemikalije i boje.

Slamanje Zida: Kennedy, Reagan i Gorbačov

U Berlinu će slavni Kennedy još davne 1963., usred kulminacije Hladnoga rata, s balkona Vijećnice Schoeneberg, solidarno uzviknuti: Ich bin ein Berliner! Tako je Berlin simbolički i medijski postao najeksponiranijim poprištem Hladnoga rata. A u samom srcu rascjepljenog Berlina, uz Zid smješten podno Brandenburških vrata, Ronald će Reagan, taj američki predsjednik Ratova zvijezda i bivši holivudski glumac, 1987. uputiti ultimativan apel posustalom sovjetskom kontrahentu za rušenjem Zida: Mister Gorbatschow, tear down this wall!

Leipzig 1982., crkva Sv. Nikole – početak pada Zida

Ako se za Berlin može reći da se rodio podno crkve Sv. Nikole u Nikolinoj četvrti, onda se za istomenu crkvu u Leipzigu s pravom može tvrditi da se tu rodila prva svjetska "Mirna revolucija". Naime, u krugu crkve Sv. Nikole u Lepzigu se od studenog 1982 svakoga ponedjeljka navečer počela okupljati molitvena zajednica protestantskih vjernika, koja će moliti za mir u svijetu. Oko te jezgre vjernika okupljat će se s vremenom sve više intelektualaca i režimskih kritičara, a molitve za mir će, pogotovo tijekom 1989., prerasti u mirne demonstracije a kasnije u svojevrsne procesije s upaljenim svijećama: Leipzig će time postati polazište tkz. „Mirne revolucije“ koja će kulminirati u noći 09.11.1989. pred Brandenburškim vratima u Berlinu, kao finalnom ishodištu svih političkih zbivanja. Stoga građani Leipziga i dandanas s ponosom ističu da je Berlinski zid pao u Leipzigu.

Od rušenja Zida 09.11.1989. do ujedinjenja Njemačke 03.10.1990

Ostalo je povijest, slike (video) od sreće uplakanih, nekoć rastrganih obitelji, prijatelja i cijelog jednog naroda, slike pada Berlinskog zida te jesenske noći 89-te, implozija komunizma i pad Željezne zavjese, uz zvuke vjetra promjene , označile su neformalni kraj tog "kratkog 20. stoljeća" (Hobsbawm), epohe obilježene totalitarnim ideologijama i od zapadnih elita proglašenim "krajem povijesti" (Fukuyama), s optimizmom i vjerom u bolju i pravedniju budućnost. 20 godina kasnije ostati će pak malo elana od tog prijelomnog trenutka: globalna kriza, dužničko ropstvo Grčke danas – mi svi sutra!

Ako prolazite kroz Francusku ulicu (prva paralelna ulica južno od Unter den Linden, onda na pročelju Franzoesische Str. 9 do 12, na zgradi Bund der Steuerzahler (Savez poreznih obveznika) možete vidjeti sat koji od 2004. uživo prikazuje eksponencijalni porast njemačkih dugovanja. U drugom redu ispod je prikazan porast sveukupnih javnih dugova svake pojedine sekunde. Preračunato u opipljive  brojke, svaki pojedinac u Njemačkoj je dužan preko 25 000 eura. Bereitgestellt von FinanceScout24.de A kako vrtoglavo su narasli dugovi svjedoči činjenica da je Njemačka za vrijeme Adenauera, prije pedesetak godina imala dugove manje od 20 milijardi eura, da bi isti danas narasli stotinu puta, na više od dva bilijuna (2000 milijardi) eura.  Za shvatiti zahuktali vrtlog globalne bankarske tj. dužničke krize dovoljno se prisjetiti legende o  „Centu Sv. Josipa“ ili „Isusovom centu“: Da je Sv. Josip prije 2000 godina na Isusovu štednu knjižicu uplatio 1 cent u zlatu, taj bi iznos uz godišnju kamatu od 5 % do danas narastao na astronomski volumen od 432 milijarde zemaljskih kugli sazdanih od čistog zlata! Ova se eksponencijalno rastuća brojka prosto opire ljudskom razumu koji funkcionira linearno, tako da je crash neizbjezan, o čemu vec godinama govori čuveni njemački burzovni mešetar, popularno nazvan "Mister DAX", Dirk Müller, u ovome i ovome videu, kao i profesor Franz Hörmann i Dirk Müller u ovome prikazu.

Detaljniji prikaz strukture porasta jaza dugovanja s jedne te privatnih prihoda s druge strane nalazi se ovdje



Siegessäule: Pogled na Berlin iz okrilja zlatne Viktorije

Za one koji se vole penjati i s uzvisina uživati u konturama grada, a ne žele gubiti vrijeme u redu za čekanje preporučujem uspon na Božicu Pobjede, (Zlatna Elza) ili besplatan ulaz u kafić na 20. katu u bivšoj Telefunkenovoj zgradi (sada T–Com) na Ernst–Reuter–Platzu (900 m od Bahnhof Zoo). Odavdje se u pravcu horizontale od zapada ka istoku stere prekrasan pogled preko Charlottenburških vrata (800 m), odakle započinje park Tiergarten – zadnjih desetljeća u svijetu poznat po u medjuvremenu ukinutoj manifestaciji Love Parade – nekoć vangradsko aristokratsko lovište koje je razdvajalo „aristokratski“ grad Charlottenburg od „plebejskog“ Berlina, pa usred Tiergartena preko Zlatne Elze (2km) do čuvenih Brandenburških vrata.

Već nakon početka vožnje možete se popeti stubištem na jednu od glavnih berlinskih atrakcija: Borussiju – germansku božicu pobjede kao personifikaciju nekoć stožerne njemače države Prusije, u starijoj grčkoj predaji znanoj kao raskriljena Nike odnosno rimska Viktorija, a u njemačkom puku poznatijoj kao Siegessäule (Stup pobjede), dok je Berlinčani u svom slangu zovu „Zlatna Elza“ (Goldelse). Ovaj Stup pobjede dao je podići Bismarck 1873., u čast triju pobjeda izvojevanih od strane Prusije protiv Danske (1864), Austrije (1866) i Francuske (1970/71). Time je ovaj spomenik postao glavnim simbolom ujedinjenja mlade njemačke nacije, baš kao što će 118 godina kasnije to postati Brandenburška vrata: 09.11.1989., taj će istočni gradski portal staroga Berlina, postati simbolom ponovnog – Mirnom revolucijom iz Leipziga pokrenutog – ujedinjenja Njemačke.

Tek istočno od Brandenburških vrata još je ne tako davne 1920. započinjao stari grad Berlin, a na istome je mjestu 1961 osvanuo najmarkantniji dio ideološke željezne zavjese u naličju Brandenburških vrata i Berlinskog zida, padom komunizma doslovno srušenim u jesenskoj noći 09.11.1989. Od tada pa do danas, grad je jedna velika „bauštela“ tj. gradilište u kojem se stapaju, brišu i previru staro i novo, Istok i Zapad, komunizam i kapitalizam, DDR i BDR, a ostali su vidljivi tek muzealni simboli srpa i čekića na sovjetskim šapkama (kapama) prodavanih turistima na Pariser Platzu, istočno od Brandenburških vrata, arealom omeđenim superluksuznim hotelom Adlonom, decentnim predstavništvima svjetskih banaka, anonimnom i od kamera nadziranom orwellovskom američkom ambasadom, i transparetnom kupolom Reichstaga od stakla.

Nikolaiviertel A.D. 1237: mjesto s medvjedićem gdje se rodio Berlin

Nikolaivrtl 1a

Budete li imali još dva sata na raspolaganju, krenite pješice od Alexanderplatza te se uputite na zapad u pravcu protestanske Berlinske katedrale Berliner Dom : Tu prolazite pored Marienkirche, crkve Sv. Marije. Nasuprot Crvene vijećnice se nalazi Neptunbrunnen, Neptunov bunar tj. fontana. Zapadno od Neptunova bunara, preko puta ceste, se nalaze skulpture Friedricha Engelsa i Karla Marxa, a slijeva vidite tornjeve crkve Sv. Nikole, po kojemu je ovaj najstariji dio Berlina dobio ime Nikolaiviertel. Prošećite se uskim kaletama i uživajte u starogradskoj atmosferi palače Ephraim i skulpture Sv. Jure (Georg, Đorđe) koji savladava zmaja. U crkvi Sv. Nikole s dva tornja nema više misa, pa se prostor koristi kao muzej, a ulaz u atrij crkve je besplatan. Ispred crkve se nalazi bunar s kamenim medvjedićem pa mnogi turisti naivno vjeruju kako ime grada Berlina ima veze sa medvjedom, njem. Bär,, prikazanim na grbovima grada Berlina, no to nažalost spada u urbanu gradsku mitologiju. Prije će biti – u tome se slaže većina stručnjaka – da je Berlin izveden od staroslavenskog naziva za močvara s korijenom brl, nama danas poznatijem kao bara, barica = Berlin.

Ovo nekoć periferno i močvarno područje grofovije Brandenburg su prije 1000 godina naseljavali stari Slaveni, a slavenska etimologija i dandanas živi barem u pola berlinskih toponima: Spandau, Rudow (slavenski sufiksi), Brandenburg (braniti), Potsdam (pod stubom, na jeziku lužičkosrpske manjine i danas:Podstupim) Alt-Glienicke (glina). I sama rijeka Spree (Špreva) bi tako po jednome od etimologijskih tumačenja bila „srpska“ rijeka.

No da se vratimo u Nikolin kvart: on je nastao spajanjem starog Berlina s pet godina starijim Cöllnom. Ime potonjeg odaje da su ga 1237 osnovali sposobni obrtnici doseljenici iz Kölna, sa rijeke Rajne. A kako se tu uz obrt razvijala i trgovina, ne čudi da su za svoga patrona odabrali Sv. Nikolu, zaštitnika putnika i trgovaca. U ovoj šarmantnoj gradskoj četvrti Nikolaiviertel ćete pronaći i malu slijepu ulicu Eiergasse, sa 16 m dužine najkraćom ulicom u Berlinu. Tu se nalazi i minilibris jedina knjižara u Europi specijalizirana isključivo za minijaturne knjige. Do polovine 17. stoljeća grad sa svojih 10-tak tisuća duša, ostat će prilično beznačajan, a tek će u idućem stoljeću pod Fridrikom Velikim započeti zvjezdani uspon moćne Prusije.

Museumsinsel: Pet muzeja na riječnom otoku

Vratite se nazad u pravcu Berlinske katedrale, Berliner Dom, a kada stignete ispred Berliner Dom–a, nalazite se na Schlossplatzu, Dvorskom trgu. Humboldt–Forum U Humboldtovom forumu se planira restauracija aristokratskoga Berlinskoga dvorca, Tu se nalazi forum za znanost, umjetnost i kulturu, a koji je osmišljen kao nadopuna klasičnim europskim muzejima na sjevernoj polovici otoka Spree.

Sada se krećete u pravcu Molkemarkt i Klosterstraße prelazeći Otok muzeja, Museumsinsel, i staro pristanište Märkisches Museum. Ako nemate mnogo vremena, pođite u Berlinsku katedralu, Berliner Dom, ulaz košta 5 eura. Klasicističko zdanje desno ispred katedrale je Stari muzej, Altes Museum, prvi u nizu od pet muzeja smještenih na Otoku muzeja. Pergamon muzej slovi kao jedan od najboljih muzeja svjetske antike, a na Otoku muzeja se nalazi i Bodemuseum, kao i Stara nacionalna galerija, Alte Nationalgalerie. Za ulaz u svih pet muzeja najbolje je kupiti trodnevnu kartu, Museum Pass Berlin 3-Tage-Karte, koja paušalno košta 19 eura odnosno 9,50 eura uz popust za učenike, studente i penzionere.

Ako ostajete duže u Berlinu ili ako se kanite vraćati tijekom iduće godine, onda Vam je najbolje kupiti godišnju kartu za 40,00 eura (20,00 eura uz popust). Za obilazak svih pet muzeja potrebno Vam je barem dobrih desetak sati, a popis svih državnih muzeja u koje imate pristup s ovom kartom se nalazi ovdje

Svega nekoliko minuta hoda Vam treba do Hackeschen Höfe, Hackeschkih dvorišta. Ove zgrade secesijskog stila s nekoć brojnim starim manufakturama danas obiluju bogatim kulturnim i zabavnim sadržajima, od posebnih butika za danske klompe, preko kina, galerija, kazališta i scenskih kafića u produžetku u pravcu zapada se nalazi za večernje izlazke popularna Oranienburger Straße u kojoj se nalazi i židovska sinagoga sa zlatnom kupolom. Odavdje možete krenuti podzemnom linijom metroa U6 U–Bahn Linie 6 u smjeru Marienfelde, pa ćete za svega nekoliko minuta stići do Kochstraße.

Checkpoint Charlie: membrana u Zidu između Istoka i Zapada

Tu možete izaći kako bi vidjeli staru liniju razgraničenja između DDR-a i BRD–a, kontrolnu točku poznatu pod kodnim imenom Checkpoint Charlie ; Tu će Vas zasigurno obuzeti osjećaj kao da ste se zatekli usred Hladnoga rata, jer Vas čekaju za turiste preobučeni američki i sovjetski vojnici, uz koje se uz simboličnu naknadu od 1 eura možete fotografirati.

Preko puta Checkpoint Charliea se nalazi i muzej posvećen Zidu, s čitavim nizom zanimljivih anekdota, slika i potresnih sudbina pojedinaca koji su okušali svoju sreću bježeći preko Zida, kopajući tunele ispod zemlje, preskačući ga motkom, probijajući kontrolne točke specijalno za bijeg iz DDRa u kućanskoj radinosti prepariranim automobilom, roneći s amaterskom mini podmornicom ispod vode... Ovaj se unutargradski granicni prijelaz nalazi otprilike na pola puta linije razdvajanja tj. medjugradskog zida izmedju Istocnog i Zapadnog Berlina dugackog 45 km, dok je sveukupna dužina u prosjeku 4 m visokog zida kojim je bio opasan Zapadni Berlin iznosila 168 km.

Pored Checkpoint Charlieja možete vidjeti i(li) iznajmiti legendarnog Trabanta te pokušati shvatiti zašto je ovo vozilo plastične karoserije proizašlo iz „pogona narodne proizvodnje“ (VEB, Volkseigene Betriebe) bivšeg DDR–a resio amblem „Trabant superior“;. Opet uđite u metro U6 Kochstr. te se uputite sjeverno dvije stanice u smjeru Tegel–a (ili pođite pješice, traje 8–9 minuta) te izađite na metrou Stadtmitte;

Gendarmenmarkt: Žandarski trg, najljepši trg Berlina

Tu se nalazi Gendarmenmarkt, Žandarski trg, po mnogima najljepši trg grada Berlina, na sjeveru omeđen Francuskom, a na jugu Njemačkom „katedralom“ tj. crkvom. Središtem Žandarskog trga dominira das Schauspielhaus, Koncertna dvorana, a ispred nje se nalazi skulptura čuvenog njemačkog pjesnika Friedricha Schillera, Goetheovog prijatelja i pisca čuvene Ode Radosti (Europska himna), okruženog muzama poezije. Pođite sjeverno uz Friedrichstraße, u smjeru bulevara Unter den Linden, Pod lipama. Ako Vam dozvoljava Vaš budžet, onda ovdje možete usrećiti Vašu voljenu i dati joj kreditnu karticu za šoping u ekskluzivnim butikama s astronomskim cijenama. Ako ste pak jedan od onih sretnika koji i tada još nije probio kreditni limit, onda ostatak kredita možete potrošiti u još ekskluzivnijemm i skupljem KaDeWe (Kaufhaus des Westens, Robna kuća Zapada) na bulevaru Kudamm u Zapadnom Berlinu.

Bundestag u Reichstagu: CDU, SPD i Zeleni strepe od jakih Pirata i novoosnovane Alternative za Njemačku

Friedrichstraße se križa s bulevarom Unter den Linden. Tu se nalazite u zemljopisnom i povijesnom središtu Berlina. Zapadno, slijeva nalaze se Reichstag i Brandenburška vrata, das Brandenburger Tor, a desno Državna opera i Humboldt–Universität. U Reichstag se možete besplatno popeti na predivnu staklenu kupolu koju je projektirao Sir Norman Foster, s vrha kojeg možete baciti pogled među parlamentarce koji zasjedaju pod Vama – jasan znak demokratičnosti i političke transparetnosti u bukvalnom smislu te riječi !

Međutim, kako se posljednjih godina financijska oligarhija osmotski uvlači u sve pore parlamentarne demokracije praveći od ideala reprezentativne demokracije najobičniju farsu, razočarani birač sve manje izlazi na birališta ili bira nove, nekorumpirane stranke poput Pirata, ne samo radi slobodnog korištenja interneta bez cenzure, nego prije svega zbog transparetnosti i direktnijeg promicanja političke volje birača. Ono što su u Njemačkoj prije 30 godina bili Zeleni, to su u današnje doba orwellovskog nadzora protoka informacija i uzurpacije moći od onih wallstreetovskih 1 % globalnog financijskog plemstva, planetarno postali Anonymusi i Wikileaks, a u Njemačkoj Pirati, zalažući se za transparentnost i direktnu demokraciju.

Neskrivenu kritiku izlizane i korumpirane predstavničke parlamentrane demokracije će tako iznijeti i sam papa Benedikt XVI. u svom govoru u Bundestagu pred njemačkim poslanicima, citirajući crkvenog oca Sv. Augustina: "Oduzmeš li pravo - što će onda ostati od države, ako ne velika banda razbojnika?„ Početkom 2013. osnovana je AfD, ‎Alternative für Deutschland, euroskepticna stranka, a kojoj pristupaju prebjezi iz mnogih drugih stranaka i euroskeptični birači. No na posljednjim izborima odrzanim u jesen 2013. ovoj novoj stranci s ostvarenih 4,7 postotaka nije uspjelo otvariti potrebnih 5 postotaka za ulazak u savezni parlament Bundestag. Isto to, po prvi put nakon 1949., to nije uspjelo ni liberalima s ostvarenih 4,8 postotaka. Stoga je na vlast dosla Velika koalicija demokrscana i socijaldemokrata.

Za besplatan posjet transparentnoj staklenoj kupoli za pojedince ili organizirane grupe potrebna je najava tri dana unaprijed, a to možete obaviti ovim kontaktformularom .

Ako imate još vremena

Ako ostajete duže u Berlinu ili želite izaći tamo gdje je scena,onda pođite metro linijom U2 (Linie U–Bahn 2) do Prenzlauer Berg: tu se nalazi čitav niz malih butika, kafića i restorana, prepunih omladine i opuštene atmosfere oko Kollwitzplatza koji je svojim pulsirajućim noćnim životom sušta suprotnost sterilnoj Vladinoj četvrti(Regierungsviertel) .

Ako ostajete duže u Berlinu, onda svakako podjite pogledati 30–tak km udaljeni Potsdam s prekrasnim dvorcem Schloss Sanssouci.

Izleti oko Berlina: Potsdam i Fricov dvorac Sanssouci

Potsdam - Schloss Sanssouci

Potsdam s prekrasnim Fritzovim dvorcem Sanssouci. Za izlet u Potsdam uplanirajte barem pola ili čitav dan. Putujte nadzemnom željeznicom (S–Bahn) broj S7 s kolodvora Friedrichstr. za Potsdam. Potsdam, garnizonski grad stare Prusije sa aristokratskom elitom, je za Berlin i Prusiju bio ono što je Versailles značio za Paris i Francusku: strateško mjesto s kojega je plemstvo sa sigurne udaljenosti, vojskom osigurano i izvan dosega pučana, moglo absolutistički vladati plebsom.

Kod dvorca Sanssouci, kojeg je dao podići Stari Fritz – Fridrik Veliki, kupite dnevnu kartu (Tagesticket) za sve dvorce. Tu možete posjetiti Novu palaču (das Neue Palais), naknadno i dvorac, kinesku čajanu, Nizozemsku četvrt, oranžeriju i staru mlinicu. I na kraju, cineastima obavezno preporučujem obilazak ogromnih filmskih studija u filmskom dijelu grada poznatim pod imenom Babelsberg, s raznolikim filmskim kulisama i stuntmenima, svojedobno najvećima u istočnoj hemisferi.

Ceciliennhof: Trojica velikih nakon WWII dijele svijet i Njemačku

Schloss Cecilienhof Panorama

Ljetnikovac prijestolonaslljedničkog para dinastije Hohenzollern danas je poznat kao mjesto održavanja Potsdamske konferencije gdje su se u periodu od 17.07. do 02.08.1945. sastala Trojica velikih: Staljin kao domaćin, te Truman i Churchill.

Bundesarchiv Bild 183-R86965, Potsdamer Konferenz, Gruppenbild

Za one koji će se zapitati zašto nema Francuza treba spomenuti da Francuzi tada kao ratni gubitnici ,zahvaljujući službenoj kapitulaciji, Petainu i Vichyju – de Gaulleovom Resistance-u usprkos – još nisu bili priznati kao ravnopravni sudionici konferencije, oni se pridružuju kao uvjetni pobjednici tek pet dana nakon završetka iste.

Kao što uvijek u ratovima biva, i ovdje se izdogovarala podjela Svijeta, načelno dogovorena dvije godine ranije u Teheranu, a još više konkretizirana početkom veljače 1945 u Jalti. Taj svojevrsni Novi svjetski poredak je za pobijeđenu Njemačku (Vae victis!) sadržavao 5D: demokratizaciju, demilitarizaciju, denacifikaciju, dekartelizaciju i decentralizaciju Njemačke ili sažeto rečeno: komadanje stare “opasne” reakcionarne Prusije i reedukaciju/preodgoj autoritarizmu sklonog njemačkog stanovništva. Na području bivše Jugoslavije dogovorena je načelna podjela interesenih sfera u u omjeru 50:50, što će Titu 1948 biti idealan preduvjet da uopće kasnije raskine sa svojim šefom Staljinom, osnivajući kasnije prividno dekoloniziran Pokret nesvrstanih.

Jedi i pij: Currywurst, Döner Kebab i Fassbrause

A šećer i kalorije za kraj: ogladnjeli instant–turist će poželjeti pojesti neko brzo jelo, tipično za Berlin. Moj prvi izbor za ogladnjelog flanera, za „jelo s nogu“ bi bio Currywurst, kobasica sa specijalnim curry–senfom patentiranim u Berlinu još davne 1959. Značaj ovog berlinskog specijaliteta u berlinskom je imaginariju toliki da je 2009. otvoren Currywurst Museum. Najcentralnija i najpoželjnija adresa za ovu poslasticu je Curry 36 iznad metroa Mehringdamm (U6 ili U7) na Kreuzbergu, dok je u Istočnom Berlinu poznatija tradicionalna inačica Konnopke. Ipak, primat Curryju je još tijekom devedesetih oduzeo turski Döner Kebab , danas raširen po čitavome Berlinu. Mnogi od nekoć neuglednih, malih turskih fastfood kioska koji su nicali poput gljiva tijekom 90–tih, su izrastajući u prave obiteljske restoranske objekte, kreativnošću i marljivošću turskih gastarbajtera, nudeći raznovrsna, zelena, friška i cijenom pristupačna jela, danas u mnogočemu nadmašili nekoć zaista brojne hrvatske restorane (od nekoc 400 ostalo ih je svega 100-njak)u kojima često imate osjećaj da je vrijeme stalo tamo još 80–tih. Jedan od popularnijih starijih turskih kioska za brzu hranu (Döner Imbiss), Mustafas nalazi se odmah pored Curry 36 na Mehringdammu. Currywurst košta oko 2 eura, Döner Kebab uglavnom 3, mjestimice po Kreuzbergu i Neuköllnu samo 2 eura. Jedan od tradicionalnih proljetnih berlinskih specijaliteta su šparoge iz obližnjeg Beelitza u Brandenburgu (Beelitzer Spargel) s umakom Sauce Hollandaise.

Tipično berlinerisch: dolce vita u Kiezu uz pivo u Kneipi

Da bi osjetili ugođaj starog Berlina, odmaknite se od glavnih ulica i bulevara te pođite u bilo koji od lokalnih subkvartova grada koji žive svojim opuštenijim tempom života, zvanih Kiez (čitaj: Kiic). Jednostavno trebate otići u neku od lokalnih kvartovskih staroberlinskih kavana tj. pivnica poznatih pod nazivom Kneipe, gdje možete naručiti Fassbrause, autentični oslađeni gazirani napitak iz Berlina(jedna vrsta limonade) ili staro berlinsko pivo Schultheiss, Berliner Pilsner ili Berliner Kindl. A sa barmenom nazdravite „zum Wohl!“ (čitaj: cum vool!, nazdravlje!) ili za Berlin uobičajenijim „Prost!“ (lat. prosit, živjeli)

želim Vam ugodan boravak u Berlinu !

Ukoliko imate kakvo pitanje ili želju u vezi organiziranog vodjenja po Berlinu, slobodno me kontaktirajte na info [at] jezik.de !

Stjepan Škorić

www.jezik.de

info (at) jezik.de

www.skoric.de

Citati poznatih o Berlinu

Berlin= Ein fruchtbares Gelände für sumpfige Typen, seit 750 Jahren.“

Berlin= plodan teren za močvarne tipove, već 750 godina.“
Wolfgang Neuß (1923-89), njemački kabaretist i glumac


„Vor Gott sind eigentlich alle Menschen Berliner.“

„Pred Bogom su zapravo svi ljudi Berlinci.“
Theodor Fontane (1819-98), njemački pisac


„Du bist verrückt mein Kind, du mußt nach Berlin.“

„Ti si lud, dijete moje, moraš otići u Berlin.“
Franz von Suppé (1819-95), ( Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppé Demell), austrijski operetni skladatelj



„Westberlin ist das Hühnerauge der Westmächte, auf das man von Zeit zu Zeit kräftig treten muß.“

„Zapadni je Berlin kurje oko zapadnih sila, koje s vremena na vrijeme valja dobro pričepiti.“
Nikita Sergejewitsch Chruschtschow (1894-1971), sovjetski političar



„Wer Berlin zur neuen Hauptstadt macht, schafft geistig ein neues Preußen.“

„Tko Berlin proglasi glavnim gradom, taj duhovno stvara novu Prusiju.“

Konrad Adenauer, njemački kancelar1946



„Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!“

„Nitko ne namjerava podići zid!“

Walter Ulbricht, bivši predsjednik Državnog vijeća DDR-a za vrijeme konferencije za novinare održane u Berlinu 15.06.1961.

[Nepuna dva mjeseca kasnije, 13.08.1961, vlasti DDR-a su podigle Berlinski zid, eufemističi nazvan „Antifaschistischer Schutzwall“= antifašistički bedem“



„Berlin wird leben und die Mauer wird fallen! “

„Berlin će živjeti, a Zid će pasti! “

Willy Brandt, povodom pada Zida, 10. studenog 1989.



„Berlin ist arm, aber sexy. “

„Berlin je siromašan, ali sexy. “

Klaus Wowereit, gradonačelnik Berlina i njemački političar SDP-a, u intervjuu datomFocus Money, u studenom 2003.



"Berlin ist eben ein Mythos. Die Luftbrücke, die Mauer, der Kalte Krieg, die Maueröffnung, die Wiedervereinigung - diese Themen sind in aller Welt ein Begriff."

"Berlin je mit. Zračni most, Zid, Hladni rat, rušenje Zida, ujedinjenje Njemačke – ove su teme pojam čitavome svijetu."

Nico Hofmann, njemači redatelj u intervjuu datom Berliner Morgenpostu 14. siječnja 2007.



„Deine Größe, Berlin, pflegt jeder Fremde zu rühmen; Führt der Weg ihn zu uns, stutzt er, so klein uns zu sehn.“

„Tvoju veličinu, (moj) Berlinu, svaki stranac slavi; Kad navrati do nas, onda je zapanjen da nas vidi tako malenima“

J. W. Goethe, "Über Weimar"



„Berlin ist eine gute Stadt – vortreffliche Musik, billiges Leben, sehr anständiges Theater, in den Konditoreien viele Zeitungen,

und ich lese sie alle der Reihe nach – mit einem Worte, alles sehr, sehr gut.“

„Berlin je dobar grad – izvrsna glazba, povoljan život, veoma pristojno kazalište, u slastičarnicama mnogo novina,

a ja ich čitam sve po redu – jednom riječju, sve vrlo, vrlo dobro“

Michail Bakunin, 1850.



„Es gibt Städte, die man sieht, Florenz zum Beispiel. Und Städte, die man hört, Berlin zum Beispiel.“

„Ima gradova koji se gledaju, poput Firenze. A ima gradova koji se čuju, poput Berlina.“

Klanund, 1916.



„Berlin mi se čini poput brbljive sfinge koja osim nekozenkventnosti svoje pojave, ne odaje svoje zagonentke.“

Samuel Beckett, 1936.



„… moj opći dojam o Berlinu glasi: Preogroman je za Nijemce,

pa se čini da bi se u nj s lakoćom moglo smjestiti duplo više stanovnika.“

Frederic Chopin, 1828.



„Berlin je na mene ostavio najkiseliji dojam, a u tome sam gradu ostao svega 24 sata.

Danas mi je jasno da sam nepravedan prema Berlinu kada sa sigurnošću kažem

da ostavlja stvarno kisel dojam – ili ako već, onda barem slatkokiselkast.“

Fjodor M. Dostojewski, 1863.



"Es lebe aber, wie ich an allem merke, dort ein so verwegener Menschenschlag beisammen,

dass man mit der Delikatesse nicht weit reicht, sondern dass man Haare auf den Zähnen haben

und mitunter etwas grob sein muss, um sich über Wasser zu halten."

„Tamo kao da živi – a to vidim po svemu – okupljen jedan tako drzak soj ljudi,

da nikakva rafinesa nije dovoljna, već treba biti premazan svim mastima, a ponekad i malo grub,

da bi se uopće moglo opstati.”

Johann Wolfgang von Goethe u pismu Johannu Peteru Eckermannu, 4. prosinca 1823



„Ein Berliner Witz ist mehr Wert als eine schöne Gegend“

„Jedan berlinski vic vrijedi više od jednog lijepog kraja.“

G.W.F. Hegel



„In Europa gibt es nur eine zeitgemäße Stadt – das ist Berlin.“

„U Europi postoji samo jedan suvremen grad – to je Berlin.“

Ilja Ehrenburg, 1922.´



“I don't believe there is anything in the whole earth that you can't learn in Berlin except the German language. “

„Mislim da na svijetu ne postoji ništa što se ne bi moglo naučiti u Berlinu – osim njemačkog jezika.!“

Mark Twain, 1891/92., nakon boravka u Berlinu



„In einer Stadt wie Berlin würde der Fremde ein wahres Verbrechen gegen sich selbst und den guten Geschmack begehen, wenn er nicht alle Merkwürdigkeiten in Augenschein nehmen würde.“

„U gradu kao što je Berlin stranac bi počinio pravi zločin protiv samoga sebe i dobroga ukusa, ako ne bi obratio pažnju na sve neuobičajenosti“

Friedrich Engels





Wenn Sie eine Anfrage haben, kontaktieren Sie mich gern auf einem der folgenden Wege oder senden Sie mir einfach unverbindlich die zu übersetzenden Dokumente eingescannt per Mail, per Fax oder in Kopie per Post zu. Auf Wunsch erhalten Sie Ihre beglaubigte Übersetzung per Post bundesweit innerhalb von zwei Werktagen ab Auftragserteilung.

Ihre Anfrage wird noch am gleichen Tag beantwortet. Anworten auf oft gestellte Fragen finden Sie links unter FAQ oder hier

Tel.:+49(0)30 -897 30 151
Fax:+49(0)30 -897 84 472
Fax Online:+49(0)3212 -897 84 47
Mobil:+49(0)179 -672 65 44
E-Mail:info@jezik.de

Für die Berliner Gerichte und Notare allgemein beeidigter
Dolmetscher und ermächtigter Übersetzer (Landgericht Berlin)

Stjepan Škorić
Südwestkorso 34
14197 Berlin

Verkehrsverbindungen:
U3 oder Bus 282,248 (Breitenbachplatz)
U3 oder Bus 286(Rüdesheimerplatz)